Tužba protiv Republike Srbije

Javni Poziv

Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora poziva sve bivše logoraše koji su tijekom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku nezakonito lišeni slobode, deportirani u logore, da se jave u Društvo logoraša Vukovar, Nikole Perlića br. 2, radi preuzimanja zahtjeva za podizanja tužbe protiv Republike Srbije.

Trošak podizanja tužbi i cijelog parničnog postupka pokriva ministarstvo Hrvatskih branitelja.

Radno vrijeme udruge je svaki radni dan od 08 – 11,30 sati.

Ispunjena i potpisana dokumentacija može se poslati poštom na adresu udruge:

Hrvatsko Društvo Logoraša Srpskih Koncentracijskih Logora
Nikole Perlića 2
32010 Vukovar

Kontakt osobe: Dragutin Guzovski: 098 207 405, 032 424 600; dguzovski@gmail.com

Domagoj Garvanović – 099 5023 400; hdlskl2020eu@gmail.com

Ukoliko poslana dokumentacija nije potpuna mi ćemo Vas povratno kontaktirati.

Suglasnost za tužbu protiv Republike Srbije na Višem sudu u Beogradu

Temeljem oduke Upravnog odbora HDLSKL-a, dajem suglasnost na inicijativu za podizanje tužbe za naknadu nematerijalne štete članovima HDLSKL-a Podružnice Vukovarsko srijemske.

Suglasnost se daje članovima Društva koji će putem građanskih tužbi zastupani po odvjetniku Marko Pekić iz Novog Sada, međusobnim dogovorom o mirnom rješenju spora, nagodbom ostvariti naknadu nematerijalne štete, te otvoriti pravni put drugim članovima Društva u RH za pokretanje istih postupaka.

Predsjednik
Danijel Rehak

PROMEMORIJA PROVEDENIH AKTIVNOSTI

Dana 18.06.2018 godine, kao opunomoćenik od strane HDLSKL, i kao Predsjednik Podružnice Vukovarsko srijemske županije pokrenuo sam proceduru pokretanja privatnih građanskih tužbi Protiv Republike Srbije za zločine počinjene nad građanima Republike hrvatske u koncentracijskim logorima koje je JNA osnovala diljem Republike srbije i na privremeno okupiranim područjima Republike Hrvatske (u današnjoj Republici Srbiji Sremska Mitrovica, Niš, Beograd i logore u Stajićevu, Begejcima i drugim za to ne uvjetnim prostorima, gdje su pojedini smrtno stradali, a ogromna većina bila teško fizički i psihički ozljeđivana i maltretirana od strane pripadnika JNA i drugih osoba iz zatvorskog ili logorskog kruga. Uz tužbe priložene su i potvrde o privremeno oduzetim predmetima izdane na ime Guzovski Franje Dragutin (jedan lančić i jedna burma), potpisane od strane Komandanta Komande 33. logora Ratnih zarobljenika Sremska Mitrovica, majora Zorana Ranđelovića.

Da bi smo upotpunili svoje podnesene tužbe pred Višim sudom i bili spremni i za žalbeni postupak, izričito molimo i zahtijevamo pomoć od Republike Hrvatske i nadležnih pravosudnih, Vladinih i međunarodno pravnih resora. Ova pomoć očitovala bi se u omogućavanju dostupnima svih pravomoćno presuđenih predmeta za ratne zločine počinjene od strane JNA na prostoru današnje RH, pred domaćim ili međunarodnim sudištem, pa tako i presude protiv Mrkšića, Radića i Šljivančanina, presuda protiv okr. Milana Španovića ili okr. M. Crevara, sa Županijskih sudova u Požegi i Osijeku. Isto tako bitno bi bilo imati i cjelovitu presudu u predmetu Republike Hrvatske protiv Republike Srbije kao pravnog slijednika bivših državotvornih tvorevina i JNA, te generalnog sukcesora u postupku Sukcesije bivših članica SFR Jugoslavije. Nema genocida, ali koliko mi je poznato, detaljno su opisana djela ratnog zločina, kako u Vukovaru, tako i diljem RH. Predlažem da Republika Hrvatska u svakom smislu pomogne HDLSKL sa cijelog prostora RH, na način da osigura svu potrebnu logističku, pravnu i materijalnu pomoć članovima HDLSKL. Posebno ovo ističem, da je nakon odluke EU da će se budući prijemi novih članica odgoditi za najmanje 10 godina, to poslužiti kao alibi Republici Srbiji, da apriori odbija pojedinačne tužbe, kojih je, a to je žalosna činjenica, svega 40-tak. Sasvim druga pozicija Republike Hrvatske je ukoliko se u narednih godinu dana podnese cca 5.000 tužbi, hrvatskih logoraša za naknadu nematerijalne štete, što jednostavno mora skrenuti pažnju cijelog civiliziranog svijeta i što cijeli civilizirani svijet mora i podržati i još jednom osuditi, kada se bude suočio sa zastrašujućim svjedočenjima žrtava srpskih koncentracijskih logora. Uz sve to, od 01.01.2020. godine, Republika Hrvatska je predsjedavajuća u EU. Jakim političkim i međunarodno pravnim utjecajem naše države, moraju se donijeti pravedna rješenja u odnosu na ovo pravno pitanje i sve žrtve ove agresije na RH. Za sada u Republici Srbiji imamo dva kompletirana pravna odvjetnička tima, a ukoliko se udovolji našim zahtjevima i omogući nam se pored navedenog i tražena materijalna pomoć na ime akontacije, bit ćemo u prilici angažirati još jedan ili dva odvjetnička tima iz Republike Srbije, a uz sve tražene priloge, moći i podnijeti kompletnije i pravno relevantno kvalitetnije tužbe.

Ohrabreni podrškom županije Vukovarsko srijemske i Župana gosp. Božo Galić kao i Predsjednika Vlade RH gosp. Andrej Plenković pokrenuli smo široku akciju prikupljanja podataka za podizanje tužbi diljem Republike Hrvatske .

Naše Podružnice u Osijeku, Splitu, Šibeniku, Zadru, Sisku, Zagrebu, Varaždinu i Puli vrlo aktivno prikupljaju podatke kako bi mogli u trenutku kada se otvore granice krenuti sa masovnim podizanjem tužbi . Očekujemo u prvom naletu podignutih oko 1.000 tužbi na sudu u Beogradu.

Prema podatcima Ministarstva branitelja i međunarodne pravne metodologije koju koristi ministarstvo u evidenciji Ministarstva branitelja nalazi se 7.802. logoraša koje je evidentirao međunarodni Crveni Križ. Trenutno je živih 3052 logoraša Hrvatskih branitelja.

Hrvatski branitelji prema podatcima Ministarstva branitelja bili su deportirani u logore koje je naredbom generalštaba vojske Jugoslavije osnovala JNA i to :

  • 3542 Hrvatska branitelja deportirana su u koncentracijske logore u Srbiju,
  • 354 Hrvatska branitelja deportirani su u koncentracijske logore u Crnu Goru,
  • 610 Hrvatska branitelja deportirani su u koncentracijske logore u BiH,
  • 2513 Hrvatska branitelja deportirana su u koncentracijske logore na području privremeno okupiranog dijela RH.

Dobro je poznato da je samo prilikom okupacije Vukovara oko 12.000 građana satjerano u logor VELEPROMET, da je tamo mučki ubijeno preko 700 građana, a mnogi su silovani i teško fizički ozljeđivani, čak niti ranjenici iz Vukovarske bolnice koji su streljani na Ovčari nemaju status logoraša, isto tako u svim okupiranim mjestima diljem RH organizirani su radni logori, a svaki malo viđeniji Srbin imao je makar jednog građanina RH koji nije bio srpske nacionalnosti i kojeg je držao u robovlasničkim odnosima, njih nikada nije evidentirao Međunarodni crveni križ, a oslobodio ih je gen. Klajn , neke i nakon više od dvije godine.

Prema podacima HDLSKL oko 30.000 građana prošlo je kroz razne oblike srpskih logora koje je organizirala JNA i njihovi pomagači.

Teška borba logoraša srpskih koncentracijskih logora za svjedočenjem istine i konačne presude prema Srbiji da je počinila teške ratne zločine kršeći sva međunarodna prava traje već gotovo 20 godina.

Konačno je Vlada Premijera Andreja Plenkovića čvrsto stala uz logoraše i odlučila im pružiti sve oblike pravne i materijalne pomoći u njihovoj pravednoj borbi za istinom.

Vlada RH pod predsjedanjem premijera mr. sci. Andreja Plenkovića na svojoj 210. sjednici održanoj 05. ožujka 2020. godine donijela je odluku o osnivanju Povjerenstva za koordinaciju aktivnosti i pružanje svekolike pomoći bivšim zatočenicima koji su za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku lišavani slobode, deportirani i zatočeni na području Republike Srbije i Crne Gore.

Odluka je donesena na inicijativu Ministarstva hrvatskih branitelja i na prijedlog Ministarstva pravosuđa, a u suradnji sa drugim nadležnim institucijama i tijelima te Hrvatskim društvom logoraša srpskih koncentracijskih logora, što je ujedno pokazatelj dobre suradnje i partnerskog odnosa sa udrugama proisteklim iz domovinskog rata.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved kaže da je to sustavan i značajan iskorak kojim će hrvatska Vlada podržati i pomoći osobama koje su nasilno odvedene u srpske konc. logore, ministar Medved vjeruje da će Vlada RH kroz ovakav sustavan pristup podržati ove stradalnike kako bi u konačnici nakon toliko godina dobili satisfakciju , odnosno odgovarajuća obeštećenja.

Ministar Pravosuđa gosp. Dražen Bošnjaković kaže da je Vlada RH odlukom o osnivanju ovakvog multidisciplinarnog povjerenstva konačno donijela odluku o pružanju stručne i svake druge potpore i pomoći u vođenju građanskih parničnih postupaka koje naši građani vode pred sudovima u Republici Srbiji za priznavanje i naknadu štete za sve što su pretrpjeli u srpskim koncentracijski logorima.

Povjerenstvo se osniva radi koordiniranja aktivnosti i pružanja pravne i stručne pomoći u postupcima koje su pokrenuli ili će pokrenuti bivši zatočenici i članovi njihovih obitelji radi naknade štete pred sudovima Republike Srbije i Crne Gore, kao i pred međunarodnim sudovima izvan Republike Hrvatske.

Članovi povjerenstva su ministar pravosuđa (predsjednik) i ministar hrvatskih branitelja te predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva unutarnjih poslova, Državnog odvjetništva RH, Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljuska prava i Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.

Svi daljnji koraci vezani za pokretanje postupaka, pružanje pravne i stručne pomoći te druge aktivnosti poduzimat će se u okviru rada i na osnovu zaključaka Povjerenstva.

U Vukovaru, 29.06.2020. godine.

Predsjednik HDLSKL
Vukovarsko srijemske Županije
Mr.sci. Dragutin Guzovski

Vladino povjerenstvo za svekoliku pomoć logorašima srpskih koncentracijskih logora u tužbama protiv Srbije predlaže Vladi sljedeću

ODLUKU

o podmirenju troškova pokretanja i vođenja postupaka pred nadležnim tijelima
Republike Srbije i Crne Gore, u kojima su nositelji aktivne legitimacije bivsi zatočenici, koji su za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku prisilno odvođeni i zatočeni na području Republike Srbije i Crne Gore, odnosno članovi njihove obitelji, a u svrhu naknade nematerijalne štete koja im je pričinjena navedenim postupanjem

I.

U cilju zaštite stradalnika u Domovinskom ratu, bivših zatočenika i članova njihovih obitelji, Republika Hrvatska preuzima obvezu naknade troškova pokretanja i vođenja postupaka pred nadležnim tijelima Republike Srbije i Crne Gore, u kojima su nositelji aktivne legitimacije osobe sa statusom zatočenika, koje su za vrijeme oružane agresija na Republiku Hrvatsku prisilno odvođene i zatočene na području Republike Srbije i Crne Gore, odnosno članovi njihovih obitelji, a u svrhu ostvarenja naknade nematerijalne štete koja im je pričinjena prisilnim odvođenjem i zatočenjem na području Republike Srbije i Crne Gore.

II.

Iznos naknade troškova pokretanja i vođenja postupka iz točke II. ove Odluke ne može biti viši od 1.000,00 HRK po pojedinom bivšem zatočeniku po predmetnoj osnovi.

III.

Status zatočenika, odnosno osoba koje su za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku prisilno odvođene i zatočene na području Republike Srbije i Crne Gore, dokazuje se potvrdom Ministarstva hrvatskih branitelja, odnosno Crvenog križa.

IV.

Sredstva potrebna za podmirenje obveza iz točke I. ove Odluke, a koje bi mogle nastati u
2020. godini, isplatit će se na teret proračunske zalihe Državnog proračuna Republike
Hrvatske za 2020. godinu.

Sredstva će se isplaćivati osobama na prijedlog Povjerenstva za koordinaciju aktivnosti i
pružanje pomoći bivšim zarobljenicima koji su za vrijeme oružane agresije na Republiku
Hrvatsku prisilno odvođeni i zatočeni na području Republike Srbije i Crne Gore.

V.

Zadužuje se Ministarstvo pravosuda i Ministarstvo hrvatskih branitelja za poduzimanje svih radnji i aktivnosti potrebnih za cjelovitu provedbu preuzetih obveza iz točke I. ove Odluke.

VI.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNIK
mr.sc. Andrej Plenković

MINISTARSTVO HRVATSKIH BRANITELJA

ZAPISNIK

sa sastanka održanog 24. listopada 2019. godine u sjedištu Ministarstva hrvatskih branitelja s početkom u 11,00 sati na temu tužbi bivših zatočenika srpskih koncentracijskih logora protiv Republike Srbije.

Popis prisutnih nalazi se u privitku ovog Zapisnika te je sastavni dio Zapisnika.

Prema službenoj evidenciji Ministarstva hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu bilo je ukupno zatočeno 7.802 hrvatska državljanina (3542 na teritoriju Republike Srbije; 354 na teritoriju Crne Gore, 610 na teritoriju Bosne i Hercegovine te 2513 na teritoriju Republike Hrvatske). Od ukupnog broja zatočenih, 3760 osoba su bili hrvatski branitelji te je većina ostvarila status HRVI i druga prava koja su hrvatskim braniteljima-zatočenicima omogućena temeljem Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. 212 hrvatskih branitelja bivših zatočenika nisu regulirali svoj status.

Bivši zatočenici koji su bili zatočeni na području Crne i Gore dobili su spor i odštetu budući da je Vrhovni sud Crne Gore pravomoćnom presudom utvrdio kaznenu odgovornost za ratni zločin nečovječnog postupanja prema ratnim zarobljenicima.

93 bivših zatočenika srpskih koncentracijskih logora podnijelo je Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu pojedinačne zahtjeve radi naknade štete koju su pretrpjeli u logoru. Budući da 91 osoba iz predmetnog slučaja ima status HRVI, Ministarstvo hrvatskih branitelja očitovalo se ODO-u o ostvarenim pravima za svakog pojedinog HRVI. Ukupna vrijednost sporova je 19 milijuna kuna, a Ministarstvo hrvatskih branitelja nema povratnih informacija o daljnjem tijeku spora.

Predstavnici Hrvatske udruge logoraša srpskih koncentracijskih logora na sastanku održanom u ožujku o.g. obavijestili su Ministarstvo hrvatskih branitelja i Ministarstvo pravosuđa o pokretanju privatnih tužbi na sudovima u Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj radi obeštećenja odnosno naknade nematerijalne štete prouzročene zatočenjem. Na sastanku u srpnju predstavnici Udruge izvijestili su o tijeku postupaka. Općinski sud u Zagrebu proglasio se nenadležnim za rješavanje o tužbi protiv Republike Srbije. Protiv presude je uložena žalba Županijskom sudu u Zagrebu koji je zbog preopterećenosti predmet prepustio Županijskom sudu u Bjelovaru.

U postupcima pred sudom u Beogradu završena su pripremna ročišta te su u nekim predmetima već zakazane glavne rasprave. Vojno pravobraniteljstvo koje zastupa tuženikaobranu temelji na stavu da zločin odnosno kazneno djelo ne postoji budući da za isto nitko nije procesuiran ni osuđen pa zapravo i ne postoji osnova za obeštećenje. Za očekivati je da će se tužbe odbaciti.

Na sastanku održanom u Ministarstvu pravosuđa, ministar Bošnjaković obavijestio je da će se u narednom razdoblju pokrenuti postupak pozivanja druge strane za naknadu ratne štete, a unutar tog zahtjeva biti će sadržani i zahtjevi za naknadu nematerijalne štete koja bi se odnosila na obeštećenje za bivše zatočenike što su predstavnici Udruge i podržali.

U nastavku rasprave predstavnici Udruge ponovili su zahtjeve u svezi dostave presude za slučaj „Lora“ kao i presudu Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u slučaju Šljivančanina i Mrkšića (Ovčara) te su također ponovili i zamolbu za financijsku pomoć u iznosu od 50.000,00 kuna radi podmirivanja troškova 43 sudska postupka koja su u tijeku.

Zamolili su i da se radi konzultacija u Ministarstvu pravosuđa primi odvjetnik Marko Pekić, odvjetnik većine bivših zatočenika srpskih koncentracijskih logora koji su podnijeli privatne tužbe protiv Republike Srbije na sudu u Beogradu.

Iako je predsjednik Vlade u nekoliko navrata javno iznio protivljenje srpskom Zakonu o univerzalnoj jurisdikciji te naglasio da je pitanje spornog zakona pitanje bilateralnih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Srbije, predstavnici Udruge predlažu da se Vlada Republike Hrvatske još jedanput jasno i nedvosmisleno očituje o predmetnom Zakonu.

Budući da je u tijeku ažuriranje Evidencije zatočenih i nestalih osoba u Domovinskom ratu predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja zamolili su dostavu svih evidencija i popisa odnosno sveobuhvatne dokumentacije o zatočenim osobama koju posjeduje Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora.

ZAKLJUČCI:

1. Po preporuci Ministarstva pravosuđa, bivši zatočenici nastavit će s postupcima pred srpskim sudovima kako bi se ispoštovale propisane procedure prije eventualnog pokretanja postupka pred Europskim sudom za ljudska prava. Da treba ustrajati u postupcima smatra i zastupnica RH pred ESLJP Štefica Stažnik koja je ponudila pravnu i stručnu pomoć ukoliko se pokrene postupak pred ESLJP.

2. Predlaže se osnivanje stručnog tima koji će bivšim zatočenicima i njihovim odvjetnicima pružati pravnu i stručnu pomoć u postupcima za naknadu štete pred sudovima u Republici Srbiji. Ministarstvo pravosuđa bilo bi nositelj glavnih aktivnosti, a u timu bi sudjelovali i predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva hrvatskih branitelja.

3. Ministarstvo pravosuđa primit će radi konzultacija odvjetnika bivših zatočenika Marka Pekića koji ih zastupa pred sudovima u Republici Srbiji.

4. Ministarstvo pravosuđa nastavit će s pripremom postupka za naknadu ratne štete u kojem će se naglasak staviti na obeštećenju za bivše zatočenike srpskih koncentracijskih logora, a također će nastaviti i s pritiscima u okviru pretpristupnih pregovora posebice u svezi poglavlja 23 „Pravosuđe i temeljna prava“.

5. Ministarstvo hrvatskih branitelja obvezuje se iznaći financijska sredstva za pokrivanje troškova 43 sudska postupka koja su u tijeku pred srpskim sudovima, a koje bivši zatočenici srpskih koncentracijskih logora vode radi naknade nematerijalne štete odnosno obeštećenja.

6. Radi ažuriranja Evidencije zatočenih i nestalih u Domovinskom ratu, Udruga logoraša dostavit će Ministarstvu hrvatskih branitelja popise zatočenih i zarobljenih i pripadajuću dokumentaciju koju posjeduju u svezi zatočenih osoba u srpskim koncentracijskim logorima.

7. Predlaže se održavanje sastanka s predsjednikom Vlade RH na kojem bi prisustvovali predstavnici Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, predstavnici Ministarstva pravosuđa, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva hrvatskih branitelja. Predsjednika Vlade bi se upoznalo sa dosadašnjim aktivnostima u svezi ishodovanja obeštećenja za bivše zatočenike srpskih koncentracijskih logora te zamolila podrška za daljnje aktivnosti.

Sljedeći sastanak održat će se kroz mjesec dana.

Sastanak je završio u 12,30 sati.

SUGLASAN:
Državni tajnik
Ivan Vukić

POPIS PRISUTNIH

  1. IVAN VUKIĆ, državni tajnik, MHB
  2. NEVENKA BENIĆ, državna tajnica, MHB
  3. STJEPAN SUČIĆ, pomoćnik ministra, MHB
  4. ŽELJKA ŽOKALJ, glavna savjetnica ministra, MHB
  5. IVICA AKMADŽA, v.d. glavnog tajnika, MHB
  6. VLADIMIR BERGMAN, načelnik Sektora, MHB
  7. JOŠKO KARAMATIĆ, savjetnik ministra, MHB
  8. IVAN CRNČEC, pomoćnik ministra, MP
  9. TOMISLAV BORŠIĆ, voditelj odjela, MP
  10. DANIJEL REHAK, predsjednik HDLSKL
  11. DRAGUTIN GUZOVSKI, HDLSKL
  12. ZDRAVKO KOMŠIĆ, HDLSKL
  13. VLADO OŠUST, HDLSKL

Primjer ispunjavanja zahtjeva za tužbu

Dokumentacija potrebna za podizanje tužbe protiv Republike Srbije