OBILJEŽAVANJA

Dani logoraša i svečana akademija: Vukovar

14.08.2012

Putem Hrvatskih logoraša: Knin – Tepljuh – Drniš

14.08.2012

Obilježen Dan logoraša – Osijek 2011

Dana, 14. kolovoza 2011 obilježava se Dana sjećanja na zatočene i nestale tijekom Domovinskog rata.

Program obilježavanja započeo je skupom i svečanom akademijom u Hrvatskome domu u Vukovaru, a nastavio se posvetom spomen-obilježja kod osječkoga prigradskog naselja Nemetin, na mjestu gdje je na taj dan 1992. godine provedena najveća razmjena zatočenika u Domovinskom ratu.

U blizini Nemetina, prije tri godine je izgrađeno spomen-obilježje koje će sada biti i posvećeno.

Dan logoraša u Osijeku će se obilježiti i predstavljanjem knjige Marijana Gubine “260 dana” o stradavanju zatočenika u srbijanskim logorima te izložbom ratnih fotografija.

Predsjednik osječko-baranjske podružnice Buljević je napomenuo da to društvo danas ima oko 5000 članova te da je, radi zaštite interesa svojeg članstva, prije nekoliko mjeseci počelo podnositi kaznene prijave protiv svojih mučitelja u logorima Državnom odvjetništvu RH, ali ima malo povratnih informacija o pokrenutim istragama.

Obilježen Dan logoraša – Vukovar 2010.

Svečanom akademijom, na kojoj je Hrvatskom saboru i gradu Zagrebu, dodijeljeno priznanje Hrvatskog društva logoraša srpskih koncetracijskih logora (HDLSKL), u Vukovaru je obilježen Dan logoraša-Vukovar.

Predsjednik HDLSKL Danijel Rehak kazao je tom prigodom kako je u srpskim koncentracijskim logorima od posljedica zlostavljanja umrlo oko 300, ubijeno oko 100 dok se među nestalima vodilo ili još uvijek vodi oko 2.400 zatočenih hrvatskih branitelja i civila.

“Sva mučenja i zlostavljanja, koja smo prošli, vrijedila su jer smo dobili samostalnu i neovisnu Hrvatsku, za koju smo se i borili. Poslije poginulih i ubijenih, najveće zasluge za stvaranje hrvatske države pripadaju upravo nama logorašima”, poručio je Rehak.

U ime Hrvatskog sabora, priznanje HDLSKL primio je saborski zastupnik i član društva Petar Mlinarić, a u ime grada Zagreba načelnica gradskog Odjela za branitelje Vlasta Ivčević.

U ime predsjednice Vlade Jadranke Kosor i ministra obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislava Ivića, sudionike akademije pozdravila je ravnateljica Uprave za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji Nevenka Benić koja je navela kako je tijekom Domovinskom ratu razmijenjeno ukupno 7.666 hrvatskih branitelja i civila koji su bili zatočeni u 64 logora i zatvora dok se za 804 zatočenika ne zna mjesto zatočenja.

Među zatočenicima srpskih logora i zatvora bile su 932 žene dok je 219 zatočenika bilo mlađe od 18 godine života, kazala je Benić podsjetivši kako se na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskgo rata nalazi još 1024 hrvatskih branitelja i civila.

Program obilježavanja Dana branitelja-Vukovar bit će nastavljen je u Nemetinu posvetom spomen-obilježja u znak sjećanja na najveću razmjenu zatočenika 14. kolovoza 1992. godine. Toga je dana u Nemetinu, po principu svi za sve, izvršena razmjena 662 zatočenika iz srpskih koncentracijskih logora, od kojih su većina bili hrvatski branitelji.

Odlukom Hrvatskog sabora, 14. kolovoza obilježava se kao Dan sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora tijekom Domovinskoga rata.

OBILJEŽAVANJA “DANA LOGORAŠA”2010. godine
Domačin PODRUŽNICA  OSJEČKO – BARANJSKE  ŽUPANIJE
OSIJEK, 01. – 03. Listopada 2010. g.

18 obljetnica  izlaska iz srpskih koncentracijskih logora.

OBILJEŽAVANJA “DANA LOGORAŠA”2009. godine

Domačin PODRUŽNICA  ŠIBENSKO – KNINSKE ŽUPANIJE
VODICE 16. – 18. Listopada 2009. g.

17 obljetnica  izlaska iz srpskih koncentracijskih logora.

OBILJEŽAVANJA “DANA LOGORAŠA”2008. godine
VUKOVAR 11-14. Kolovoza 2008. g.

Domačin Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora i Centar za istraživanje ratnih zločina.

16 obljetnica  izlaska iz srpskih koncentracijskih logora.

Najavljena je spomen-misa u vukovarskoj crkvi Svetog Filipa i Jakova, polaganje vijenaca na Memorijalnom groblju Ovčari te obilazak skladišta Veleprometa, vukovarske ratne bolnice, farme Lovas i ostalih mjesta stradanja branitelja i civila.

U četvrtak, posljednjeg dana obilježavanja Dana logoraša, u Nemetinu će se otkriti spomen-obilježje u sjećanje na posljednju veliku razmjenu zatočenika 1992., tijekom koje su razmijenjena 662 hrvatska branitelja.

OBILJEŽAVANJA “DANA LOGORAŠA”2007. godine

Domačin PODRUŽNICA ŽUPANIJE SISAČKO-MOSLAVAČKE

Topusko, Sisak, Petrinja 2007. godine

15 obljetnica  izlaska iz srpskih koncentracijskih logora.

OBILJEŽAVANJA “DANA LOGORAŠA”2006. godine

Domačin Splitsko-dalmatinske županija

Split 6.,7. i 8.listopad 2006. godine

14 obljetnica  izlaska iz srpskih koncentracijskih logora.

13.prosinca 2005.godine
Protokol obilježavanja Dana logoraša Dubrovačko neretvanske županije .
Podružnica premijerno prikazuje prvi dio dokumentarnog DVD-a – OTVARAM VRATA – o ratnim zločinima

OBILJEŽAVANJA “DANA LOGORAŠA”2005. godine

Domačin Županija Varaždin

Varaždin 16.,17. i 18. rujan 2005. godine

 

13 obljetnicu izlaska iz srpskih koncentracijskih logora.

15.08.2005

Obilježena 13. godina od velike razmjene ratnih zarobljenika u Nemetinu pokraj Osijeka, a logoraši kažu:

 Došlo je vrijeme kada je bolje prešutjeti da smo bili logoraši

Polaganjem vijenaca na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata i spomen-obilježju Ovčara, u Vukovaru je obilježeno 13 godina od dana izlaska iz srpskih koncentracijskih logora. Toga 14. kolovoza 1992. godine, po principu “svi za sve”, kod Nemetina nedaleko od Osijeka obavljena je najveća i posljednja razmjena ratnih zarobljenika. Poslije višemjesečnih tortura i batinanja, zamijenjeno je više od 600 hrvatskih zarobljenika.

Spriječena tragedija
Samo mi znamo što smo i kako preživjeli, ali i kako danas živimo s tim. Zato se vjerojatno i međusobno najbolje razumijemo  riječi su logoraša okupljenih na obilježavanju 13 godina od “velike razmjene”. Prisjećajući se dana zatočeništva, Danijel Rehak, jedan od zapovjednika obrane Vukovara i predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, kaže i da je na sam dan razmjene gotovo došlo do tragedije. Vojska je tada spriječila pokušaje pojedinaca da unište autobuse s logorašima.  Tukli su nas gotovo svakodnevno, tražili da pod prisilom potpišemo nekakve izjave koje i danas vjerojatno negdje postoje u Srbiji. Bio sam zatočen u Dalju  kaže Rehak.
O danima u logorima govorio je i Ivo Kovačić, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja “Vukovar  91″.  I na sam dan razmjene, kad su nas vozili na razmjenu, tukli su nas u autobusima. O danima u logoru govori i podatak da sam smršavio oko 40 kilograma  rekao je Kovačić koji je prošao logore u Stajićevu i Srijemskoj Mitrovici. Među logorašima bilo je i žena koje su također preživjele teške dane.

Patnje i vjera

Strašno je bilo, a i teško mi je kad se toga prisjećam. Ponižavanja, batine i torture bile su uobičajene  rekla nam je Dragica Hodnjak koja nakon izlaska iz logora nije prepoznala svoju kćer. Svetu misu u crkvi sv. Filipa i Jakova služio je Slavko Antunović, koji je i sam dva mjeseca bio zatočenik logora u Srijemskoj Mitrovici.
U devet mjeseci zatočeništva, u svim patnjama na životu nas je održala vjera  rekao je u propovijedi fra Antunović. Unatoč svemu što su preživjeli, mnogi logoraši još nisu ostvarili svoja prava.  Kad gledamo kako se neke stvari rade i kako se govori o Domovinskom ratu, zaista imamo osjećaj da je došlo vrijeme kad je bolje prešutjeti da si bio logoraš ili sudionik Domovinskog rata  istaknuo je Rehak.

                                                                                      izvor:  www.vecernji.hr

 

8.,9. i 10. listopada 2004. godine

OBILJEŽAVANJA “DANA LOGORAŠA”2004. godine

Domačin Županija Zadarska i Šibensko – Kninska

Biograd n/m

12 obljetnicu izlaska iz srpskih koncentracijskih logora.

BIOGRAD NA MORU – Izvještajnoj skupštini Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, održanoj u subotu u hotelu »Kornati« u Biogradu na moru, bilo je dvjestotinjak èlanova iz cijele Hrvatske i dvadesetak predstavnika udruga, ministarstava, saborskih zastupnika i drugih uglednika.
Predsjednik HDLSKL-a Danijel Rehak je podnoseæi godišnje izvješæe podsjetio kako je prošlo je dvanaest godina od kada je izašla posljednja i najveæa skupina logoraša iz srpskih koncentracijskih logora.
Istaknuo je kako logorašev život, nakon logora, postaje sasvim drukèijim od onoga prije pa su »nakon svih tih spoznaja odluèili prije devet godina osnovati društvo koje æe se baviti zaštitom svakog logoraša i èlanova njihovih obitelji. Od 1998. godine obilježavamo Dan logoraša, kao sjeæanje na vrijeme i pakao srpskih koncentracijskih logora!«.
Èlanovi HDLSKL-a obilježili su neka mjesta na kojima su bili zatoèeni Hrvati za vrijeme srpske agresije i skupili dio graðe o logorima i stradanjima zatoèenika te su izdali knjigu »Putovima pakla – Kroz srpske koncentracijske logore u 21. stoljeæe« i mnoge druge.
Èlanove i uzvanike ovom su prigodom pozdravili saborski zastupnik Šime Prtenjaèa, predstavnik Grada Biograda i èlan Poglavarstva Zadarske županije Slavko Adžiæ-Kapitanoviæ te predsjednik zadarske podružnice Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata Ante Martinac, koji su u svojim govorima upozorili na potrebu oèuvanja digniteta Domovinskog rata, »jer Hrvatska još nije onakva za kakvu su se borili«.
Nastavit æe se prikupljati dokumentacija koja æe biti dostavljena odvjetnièkom timu za tužbu protiv Srbije i Crne Gore za nadoknadu štete. Na sveèanoj sjednici dodijeljeno je i devet zahvalnica èlanovima društva koji su svjedoèili u Haagu. Tijekom trodnevnog boravka u Biogradu bivši logoraši posjetili su mjesto stradanja hrvatskih muèenika na brdu Kamenjak, gdje su zapalili svijeæe i položili vijence.

 

22.-24.08.2003.

OBILJEŽAVANJJE DANA  LOGORAŠA U OSIJEKU
Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora obilježilo je u Osijeku 11 obljetnicu izlaska iz srpskih koncentracijskih logora.

30. rujna 2002
OBILJEŽAVANJA “DANA LOGORAŠA” U DUBROVNIKU

14.08.2002.
 U Vukovaru je obilježena 10 godišnjica izlaska iz srpskih koncentracijskih logora.

 

GOSPODO I GOSPOÐE, CIJENJENI GOSTI,

DRAGI PRIJATELJI LOGORAŠI

            Logori, kao oblik najnehumanijeg postupanjna, ipak su obilježili evropsku civilizaciju i u posljednjem desetljećju drugog milenija.

Logori su mjesta na kojima se u najvećoj mjeri reducirane i kršene pravne norme tj. Najveće sustavne degradacije etičkog kodeksa. Gdje su sustavno uništavani socijalni i osobni identitet i tretirani kao drugorazredni – manje vrijedni ili ih poistovjećuju s predmetima, koje treba bezobzirno i nemilosrdno iskorištavati do potpunog uništenja.

Praktički je značilo da su stambeni, prehrambeni, zdravstveni i higijenski uvjeti bili svedeni na najniže mjere.

Deset godina je od izlaska najveće skupine logoraša iz srpskih koncentracijskih logora i ovom prigodom želim Vas podsjetiti na sva ona stradanja koja ste doživjeli u srpskim koncentracijskim logorima i sve one boli i patnje nanesene ostalim logorašima o kojima Vi ne govorite. Zar je sramota optužiti i sve one koji su se zvjerski odnosili prema vama od trena vašeg zatočenja, prepoznavanja, odvođenja u nepoznato, premlaćivanja i svih ostalih zala koje su vas snašle u srpskim koncentracijskim logorima pa sve do vaše – krvave razmjene. Ne mogu to shvatiti da velika većina želi zaboraviti, sve strahote, muke i boli koje ste preživjeli, a oni koji su vas prebijali, ponižavali i ubili vam vaše najmilije, prijatelje, susjede i sugrađane, danas mirno šeću po našoj Domovini, koja ih je za agresiju nagradila.

Zašto šutite ?

Zar umjesto nas da govore mrtvi i nestali – prijatelji, braća, sestre, djeca, roditelji !

Možda je deset godina puno, a mi se nismo maknuli od početka. Za još deset godina, neće nitko pričati ili se neće smjeti spomenuti srpski koncentracijski logori !

Sve što se ne upiše i ne postoji.

Zato Vas molim, sve vaše prijatelje poznanike logoraša, da ispunite i dostavite iskaze, materijale, potvrde i ostale dokumente, kako bi optužili i onog zadnjeg u logoru, koji je učinio i najmanje zlo zatočenima u srpskim koncentracijskim logorima.

Neka nam u tome budu za primjer Židovi koji već šezdeset godina proganjjaju one koji su ih držali, mučili i ubijali u koncentracijskim logorima 40-tih godina.

Nadamo se uz vašu pomoć i mi ćemo proganjati naše mučitelje i izvoditi pred lice pravde, sve dok ne pronađemo i posljednjeg.

 

Predsjednik HDLSKL
Danijel Rehak

Gosti :

Predsjednik stranke SDA B i H, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i kandidat SDA BiH za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, prošao kroz više srpskih koncentracijskih logora
– gosp. Sulejman Tihić
šef službe za odnose s javnošću – gosp. Hadžiahmetović Elvir
Šef kabineta predsjednika – gđ. Sehada Kolenović

Ovom prilikom održan je i sastanak između dvaju predsjednika gosp.Sulejmana T. i gosp. Rehak D.

14.08.2000.
Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora obilježilo je u Vukovaru 8 obljetnicu izlaska iz srpskih koncentracijskih logora.

HRVATSKI LOGORAŠI
OBILJEŽILI GODIŠNJICU IZLASKA IZ LOGORA

14.08.2000. Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora obilježilo je u Vukovaru osmu obljetnicu izlaska iz srpskih koncentracijskih logora. Tijekom svečanosti održane u kino dvorani u Borovu Naselju, predsjednik društva Danijel Rehak pozvao je preživjele logoraše i cijelu hrvatsku javnost da nikada ne zaborave strahote koje su se događale u srpskim logorima. Rehak je istaknuo i potrebu osnivanja Centra za istraživanje ratnih zločina počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije, čije bi sjedište bilo u Vukovaru. Hrvatskoj je državi zamjerio što je, kako je rekao, priznala tek nekoliko srpskih logora, a ne sve u kojima su tijekom srpske agresije bili zatočeni, mučeni i ubijani brojni Hrvati i nesrbi. Nazočnima su se obratili i brojni gosti, među kojima i saborska zastupnica Jadranka Kosor. Ona je izrazila žaljenje što su prvi redovi u dvorani poluprazni, rekavši kako niti godišnji odmori ne mogu opravdati izostanak onih koji bi u njima trebali sjediti. Govoreći o pokušajima da se izjednače Domovinski rat, odnosno akcije “Bljesak” i “Oluja”, sa srpskom agresijom na Hrvatsku, ocijenila je kako bi kriminalizacijom Domovinskog rata bili kriminalizirani i svi njegovi sudionici. Na svečanosti je predstavljena knjiga “Vukovarski deveti krug”, logoraša Miljenka Miljkovića, a u predvorju kino dvorane postavljena je izložba slika logoraša Drage Jelića pod nazivom “Patnje hrvatskih vitezova u Domovinskom ratu”.

14.8.1998.

6. OBLJETNICA IZLASKA IZ SRPSKIH LOGORA U VUKOVARU

 Prigodnim programom u Vukovaru je obilježena 6. godišnjica izlaska hrvatskih branitelja i civila iz srpskih koncentracijskih logora u koje su bili odvedeni nakon pada Vukovara.

14.8.98. Prigodnim programom u Vukovaru je obilježena 6. godišnjica izlaska hrvatskih branitelja i civila iz srpskih koncentracijskih logora u koje su bili odvedeni nakon pada Vukovara.

U kino dvorani u Borovu Naselju na svečanoj sjednici, u svojstvu izaslanice predsjednika Hrvatskoga državnog sabora, potpredsjednica Zastupničkog doma  Jadranka Kosor rekla je da je od početka agresije do danas iz srpskih logora oslobođeno oko 7.000 hrvatskih građana.

Na popisu zatočenih i nestalih nalaze se još 1.853 osobe i Hrvatska neće obustaviti potragu za njima dok se ne sazna sudbina i posljednjeg od njih, rekla je Jadranka Kosor.
Predsjednik Hrvatskog društva bivših zatočenika srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak rekao je kako se još ne zna sudbina oko 300 zatočenika, od kojih je većina, kako je rekao, vjerojatno ubijena ili je umrla od posljedica zatočeništva.

 

 

WordPress theme: Kippis 1.15