KNJIGE

 KNJIGE  S KOJIMA RASPOLAŽE SREDIŠNJICA  HDLSKL , ZAGREB

(knjige koje se mogu naručiti preko HDLSKL, Zagreb, Trg bana Jelačića 6/4, telefon broj 01- 4816-924 )

 

1. ČUVARI VUKOVARA – Petar Brozović

2. HNK RADNIČKI – Danijel Rehak

3. KROZ PAKAO U SLOBODU –Osijek HDLSKL

4. MONOGRAFIJA DUBROVAČKIH LOGORAŠA-Zdenko Bulić

5. STRIP «OVČARA-KRIK U NOĆI»   – Danijel Rehak

6. PUTEVIMA PAKLA….(HRVATSKI) – Danijel Rehak

7. PUTEVIMA PAKLA…(ENGLESKI) – Danijel Rehak

8. VUKOVAR OD NADE DO BEZNAĐA – Stipe Ivanda

9. VUKOWARAŽDIN – Varaždin HDLSKL

10. BRANILI SMO VUKOVAR I ZAROBLJENIMTENKOVIMA – Antun Petrić i Stipe Ivanda

11. ZLOČIN I KAZNA – Josip Kovač

.

KNJIGE  S KOJIMA RASPOLAŽE SPOMEN DOM OVČARA, VUKOVAR

1. BRANILI SMO VUKOVAR – Antun Petrić – Frenki i Stipe Ivanda

2. BITKA ZA VUKOVAR – Mile Dedaković – Jastreb, Alenka Mirković – Nađ i Davor Runtić

3. BOROVSKO NEBO ČISTO JESMO LI TE VOLJELI SVI ISTO – Danijel Rehak, prof

4. REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI JNA I RSK – knjiga 1. – Hrvatski memorijalno – dokumentacijski centar domovinskog rata dr. sc. Ante Nazor

5. REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI JNA I RSK – knjiga 7. (siječanj-lipanj 93.) – Hrvatski memorijalno – dokumentacijski centar domovinskog rata dr. sc. Ante Nazor

6. PUTEVIMA PAKLA U 21. STOLJEĆE – Danijel Rehak, prof (Eng-Hrv)

7. OVČARA – KRIK U NOĆI – tekst: Danijel Rehak, crtež: Nenad Barinić (Eng-Hrv)

8. GRAD JE BIO META: BOLNICA, DOM UMIROVLJENIKA – Hrvatski memorijalno – dokumentacijski centar domovinskog rata dr. sc. Ante Nazor

9. UPAMTITE VUKOVAR – grupa pjesnika iz više gradova

10. VELIKOSRPSKA AGRESIJA – Hrvatski memorijalno – dokumentacijski centar domovinskog rata dr. sc. Ante Nazor (Eng-Hrv)

11. JEAN ILI MIRIS SMRTI – Nevenka Nekić

12. SUNČICA – Udruga “Sunčica”, Danijel Rehak i Snježana Maljak

.

KNJIGE KOJE SE MOGU NABAVITI I U DRUGIM  MJESTIMA RH:

1. MONOGRAFIJA DUBROVAČKIH LOGORAŠA –Zdenko Bulić =Dubrovnik, mobitel  broj 098-244-791

2. VUKOWARAŽDIN – Varaždin HDLSKL  =Varaždin, Darko Posavec, mobitel broj 091-2670-614

3. SUNČICA – Vukovar,  UDRUGA SUNČICA  =  Ružica Barbarić, mobitel broj 091-4040-991                      

Knjiga Zapisi iz srpskih logora opisuje istinita događanja tijekom obrane grada Vukovara 1991 godine te u srpskim logorima: Stajičevu kod Zrenjanina, Niš i Sremska Mitrovica.

Predgovor knjizi napisao je 1994 godine jedan od največih hrvatskih pisaca, sada pokojni Ranko Marinković.

Počast stradalima

Na 20. obljetnicu sjećanja na njihovu žrtvu u obrani Vukovara, počast je stradalim braniteljima u petak 9. rujna odana u Policijskoj upravi međimurskoj i PU varaždinskoj, a u nedjelju 11. rujna pored svete mise u varaždinskoj katedrali, u Gradskoj sportskoj dvorani na Dravi predstavljena je monografija Vukovar Varaždin 1991. Njezin je urednik Ivan Piskač bio član ratnog zapovjedništva Zasebne policijske postrojbe PU Varaždin koja je, kako doznajemo, imala svakodnevna borbena djelovanja u obrani Vukovara i Borova naselja od 11. rujna do 20. studenog 1991. godine. Naime, uspostavom demokratske i neovisne hrvatske države počelo je protuustavno djelovanje dijela Srba u Hrvatskoj, a potom i brojne terorističke akcije srpskih pobunjenika. Oni su postali oruđe velikosrpske politike s porukom koja je aludirala na to da „svi Srbi moraju živjeti u jednoj državi“, što je neizbježno vodilo u agresiju i rat.

15.rujna 2011.g. u 19 sati u Novinarskom domu, Zagreb, Perkovćeva 2, Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora predstavilo je tiskane iskaze zatočenih žena nad kojima je izvršen ratni zločin silovanje, prešućen, neprocesuiran.

Pozivamo Vas da date podršku žrtvama i potaknete institucije države da pokrenu  pravne procese, kazne  počinitelje i obešteti žrtve.

Promocija knjige „260 dana“ o desetogotišnjem dječaku, zatvoreniku srpskih koncentracijskih logora

14 Kolovoz 2011 na prepunom brodu Galija održano predstavljanje knjige mladog autora Marijana Gubine pod nazivom “260 dana”. Marijan, danas 30-godišnjak, na vrlo emotivan način opisuje svoja sjećanja iz vremena 1991. i 1992. godine. Naime, u to je vrijeme kao desetogodišnjak na svojoj koži osjetio kako je to biti zlostavljan i kako to izgleda biti zatočenik logora.
Osim velikog broja Osječana, predstavljanje knjige “260 dana” svojim su prisustvom uveličali brojni pripadnici Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, Župan Osječko-baranjske županije  dr. Vladimir Šišljagić te ostali državni  dužnosnici

FOREWORD REFERENCE

 Year 1991. THE WAR, HELL, … We want to write down the suffering of the Croats for all times, so that the next generations, who are coming, would know for all the concentration camps in which their ancestors were murdered – their grandfathers, parents, acquaintances, nationals.

This book, is for all as we know, the first of that kind. We are imploring all of you who were the victims in Serbian concentration camps, and all the rest to help us so we can fill in this book with the data which are insufficient to us. Everything that happened in Serbian concentration camps must stay written, every single detail must be recorded from:

commander of the concentration camp, guards – military policeman and militia of SUP 1, interrogators, till every man who was captivated, beaten up or killed. Let our guide be the truth, even on the ugliest what was happening in Serbian concentration camps.

Immemorial killings had happened at the beginning of 21st century from fall of the year 1991, starting from Vukovar, Pakrac, Knin, Zadar, Šibenik, and all the way to Dubrovnik

HDLSKL – Zdenko Bulić

 “Monografija dubrovačkih logoraša

 2011. godina, 287 stranica

IZ UVODA

Nezapamćeni zločini i stradanja na kraju 20-og stoljeća, od druge polovine 1991.g. počinjeni su od strane Srba, Crnogoraca i drugih naroda i narodnosti s prostora bivše države nad Hrvatima od Vukovara, Knina pa do Dubrovnika.

Brutalni napad na Republiku Hrvatsku potvrdio je kako je jedini cilj ratnih operacija okupacija hrvatskog teritorija, rušenje demokratske vlasti i stvaranje Velike Srbije.

Na dubrovačkom području, u pograničnim prostorima, puškaranja i sukobi započinju 20. rujna 1991.g., a 01. listopada neprijateljske postrojbe kreću u opći napad na dubrovačko područje s kopna, mora i iz zraka. Glavni pravci napada su bili: Ljubinje-Popovo polje na Slano i Dubrovačko primorje, Trebinje-Ivanjica na Brgat, Mokošicu i Župu dubrovačku, Trebinje-Grab na Dubravku i gornja sela u Konavlima, a iz Crne gore i sa Prevlake na pravcu: selo Bani, Debeli brijeg, Vitaljina i Molunat.

Operacija je zamišljena da se jakim snagama iz smjera Herceg novi-Trebinje-Ljubinje izolira, blokira s kopna i mora te okupira Dubrovnik, izbije u dolinu Neretve i spoje se sa snagama koje bi nadirale na potezu Mostar-Split. Sami napad su organizirale političko-vojne strukture u Crnoj gori, Srbiji i BiH u suradnji sa vrhom JNA. U napadu na krajnji jug RH koji nije imao vojno značenje (osim okupacije, pljačke i paleža) uključeno je tridesetak tisuća neprijateljskih vojnika. Nasuprot njima, Dubrovnik i cijelu liniju obrane u dužini od oko stotinjak kilometara herojski je branilo osamstotinjak slabo naoružanih branitelja, a okosnicu obrane činili su pripadnici ZNG-a i MUP-a, uz pomoć dragovoljaca okupljenih i organiziranih u pričuvnim postrojbama ZNG-a i MUP-a jačine od jednog voda do satnije. Te su snage, uz Odred naoružanih brodova, TO, Narodnu i Civilnu zaštitu, bile slabo naoružane i osposobljene, nepripremljene za dugo ratovanje, a zbog pomanjkanja odora veći dio branitelja nosio je rebatinke.

Većinom su bili naoružani kratkim oružjem i lovačkim puškama, ali i velikim srcem koje je kucalo za slobodu i Domovinu.

01. listopada 1991.g. Dubrovnik i cijela okolica ostaju bez struje, a nakon par dana bombardiranja …

IZ SADRŽAJA KNJIGE

Povijest Dubrovnika
Uvodna napomena
Sjećanje na logore – Morinj
Popis “oficira i vojnika JNA” u logoru Morinj
Neke od metoda mučenja zarobljenika u logoru Morinj
Sjećanje na logore – Bileća
Neki od načina i metoda ispitivanja i mučenja u logoru Bileća
Popis “oficira i vojnika JNA” u logoru Bileća
Popis logoraša logora Morinj

Popis logoraša logora Bileća
Popis ubijenih i umrlih logoraša
Popis logoraša koji nisu iz Dubrovačko-neretvanske županije
Konavoski branitelji
Svjedočanstva civila – Torture nad civilnim stanovništvom
Grafikon – broj zarobljenih po općinama
Pogovor

Petar Janjić – Tromblon

“ŽEDNI KRVI GLADNI IZDAJE”

 2004. godine, 303 stranice

HDLSKL – Danijel Rehak

Nek’ ne dođe nitko do prijatelj drag

 2005. godina, 478 stranica

IZ UVODA

Nije trenutak za zaborav svih tragedija koje su se dogodile vezane uz vrijeme srpske agresije 1991. godine, a posebno tragedija koje su se dogodile u srpskim koncentracijskim logorima i nakon izlaska iz njih. Ovdje se govori o ljudima koji su stradali u logorima ili su mučki ubijeni samo zato što su druge narodnosti i vjeroispovijesti. Nadalje se spominju i oni koji su, po izlasku iz srpskih koncentracijskih logora, umrli od zadobivenih teških oštećenja organizma.

Žao nam je što nismo mogli prikupiti podatke o svima koji su stradali za vrijeme zatočeništva u srpskim koncentracijskim logorima i onima koji su nakon logora umrli od zadobivenih teških oštećenja.

HDLSKL – Danijel Rehak

 “Borovsko nebo čisto jesmo li te voljeli svi isto

 2007. godina, 96 stranica

IZ UVODA

Hrvatska revolucija (1991. – 1995.), kao odgovor na srpsku agresiju, posljednji je u nizu od tri rata koje su tijekom 20. stoljeća vodili Hrvati na ovim prostorima. Oskudni podatci o tim stradanjima, bilo zbog vremenske distance, povijesne zaboravnosti, nepostojanja izvora, bilo zbog namjernog prešućivanja i bezočnog optuživanja Hrvata da su genocidan narod, obvezuje nas na pisanje knjigu o poginulim radnicima Tvornice Borovo.

Upravo su radnici Tvornice Borovo tijekom posljednje velikosrpske agresije u tom obrambenom ratu dali nemjerljiv doprinos, zajedno s drugim građanima grada Vukovara, u stvaranju samostalne i suvremene Republike Hrvatske……

Ovu knjigu pišemo u nadi da se ranije grješke neće ponoviti te želimo izbrisati zaborav na poginule vukovarske heroje – radnike Borova. Pišemo knjigu o herojima našega grada i našeg kraja radi uspomene, ali i da se moralno, sudski i kazneno obilježe oni koji su ubijali ili su na bilo koji način krivi za smrt ovih ljudi. Oni su položili svoje živote braneći ili živeći za svoju Tvornicu Borovo, položili su živote na Oltar domovine braneći svoj dom, svoju obitelji, svoj voljeni grad i vlastiti opstanak iz tvornice u kojoj su proveli cijeli svoj radni vijek. Hrvatski branitelji i civili svojim su životima pružili otpor toj nečovječnoj velikosrpskoj ideji. Bili su domoljubi i nisu ratovali zbog mržnje prema drugima nego iz ljubavi prema vlastitoj domovini i napaćenom hrvatskom narodu.

WordPress theme: Kippis 1.15